Depresija – bolest modernog doba

U Srbiji, prema procenama Svetske zdravstvene organizacije od depresije pati 419.302 ljudi, odnosno oko 5 odsto ukupne populacije.

Na globalnom nivou, 322 miliona ljudi pati od depresije (4,4% svetske populacije). Iako je reč o bolesti koja se u većini slučajeva uspešno leči, depresija u svetu godišnje uzme 800.000 života. To znači da na svakih 40 sekundi jedna osoba izvrši samoubistvo.

An Mari Ćurčić, nakon samoubistva njene ćerke koja je imala samo 25 godina, novembra 2018. godine pokrenula je preko društvenih mreža kampanju ,,Za tebe – Važno je”.

Ona ovom kampanjom podiže svest o važnosti brige za mentalno stanje društva, kao i pritisak na nadležne institucije u Srbiji da usvoje i primene odgovarajuće strategije.

Ovom inicijativom An Mari ukazala je na to da u Srbiji ne postoji nacionalni SOS telefon za prevenciju suicida koji bi radio 24 h dnevno. Nakon što je ukazala na to da Srbija nema nacionalni SOS telefon za prevenciju suicida koji bi radio 24 sata, Ministarstvo zdravlja i Klinika za psihijatrijske bolesti „Laza Lazarević“ 2016. godine otvorili su prvu takvu liniju.

U Srbiji postoji tek četiri Centra za metalno zdravlje. U Beogradu, Nišu, Vršcu i Kikindi gde građani mogu dobiti stručne savete i terapiju.

Depresija se javlja kod osoba svih uzrasta, različitih životnih puteva i u svim zemljama. Uzrokuje psihološku patnju i utiče na sposobnost osobe da obavlja i najjednostavnije svakodnevne aktivnosti sa negativnim posledicama na odnose sa porodicom i prijateljima, kao i na sposobnost osobe da privređuje. U najgorem slučaju, depresija može da dovede do samoubistva (suicida) koji predstavlja drugi vodeći uzrok smrti kod mladih uzrasta 15-29 godina starosti.

Depresiju karakteriše patološko depresivno raspoloženje, gubitak interesovanja i zadovoljstva, smanjena energija, osećaj krivice, bespomoćnost, nisko samopoštovanje, poremećaj sna (nesanica ili preterano spavanje) i apetita (uglavnom smanjen, a može i povećan), loša koncentracija, crne misli. 

Ona se razlikuje od tuge koja se javlja kao normalna reakcija na različite događaje i pomaže u prevazilaženju onoga što se dogodilo. Ono što je razlikuje od tuge su intenzitet i trajanje. Depresija je konstantna i surova, utiče na kognitivno i emocionalno tumačenje i doživljavanje stvarnosti.

Svakodnevne stresne situacije, masovna nezaposlenost, usamljenost, strah od egzistencije samo se neki od uzročnika depresije, prema rečima stručnjaka. Konstantno prilagođavanje novonastalim situacijama, prosečnog čoveka može dovesti do nesnalaženja u užurbanom svetu i nemogućnosti da odgovori potrebama društva i iz tog razloga, može upasti u veo ,,crnih misli”.

Neki od mogućih uzroka depresije su i genetski faktori, odnos sa roditeljima, stresne situacije tokom detinjstva, osobine ličnosti, kasniji životni događaji, ali kao jedan od najčešćih faktora da se razvije depresija, prema stručnim mišljenjima, je rani gubitak roditelja, prvenstveno majke, gubitak deteta ili posla.

Prvi korak u lečenju depresije je pravilno postavljanje dijagnoze.
Savremeni način lečenja podrazumeva kobinovanu medikamentoznu i psiho terapiju. Najdelotvorniji medikamenti su antidepresivi koji, ako se pravilno koriste popravljaju raspoloženje u roku od jedne do šest nedelja. Najsavremeniji koncept lečenja podrazumeva propisivanje primenu tricikličnih depresiva. Psihijatri savetuju da se pacijenti jave lekaru što ranije jer je tada i lečenje delotvornije. Većina bolesnika ne želi da prizna da boluje od depresije i to doživljava kao lični poraz. Povlači se u sebe i ulazi u socijalnu izolaciju, jer se plaši da ljudi iz njenog okruženja ne primete da je bolesna, tako da upada u “začarani” krug iz koga samo uz lekarsku pomoć može da izađe.

Depresija neće proći sama od sebe ili očekivati da će depresija proći snagom volje i pozitivnim mišljenjem.

To se događa retko. Upravo su volja i optimizam nestali kod bolesnika, a on je nemoćan da ih povrati. Najvažnije je da se pacijent na vreme javi porodičnom lekaru, koji će proceniti da li je potrebno konsultovanje sa psihijatrom i koja će se terapija primeniti – da li antidepresivi, psihoterapija ili oba pristupa. Za lečenje depresije koriste se antidepresivi nove generacije među kojima je citalopram, lek sa kojim je lečenje depresije postalo uspešnije, jednostavnije i sa manje rizika.

Piše: Ana Stojković

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *