Anksioznost

Verujem da ste čuli za „anksioznost“. Anksioznost predstavlja nedefinisani strah ili strepnju. Anksioznost označava osećaj da će se nešto loše desiti.

Svakodnevna je pojava da ljudi imaju osećaj nemira, straha, brige, strepnje i sa time se teško izbore. Ne prođe dan da se ljudi ne suoče sa nekim problemima na poslu, na fakultetu ili u porodici.

Međutim, anksioznost nije samo zabrinutost, već ona ometa ljude u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Osobe koje imaju anksioznost su „paralisane“ da se suoče sa svakodnevnim problemima.

Borba sa anksioznošću osobe udaljava od prijatelja i zatvara ih u sebe. A, to nije dobro. Međutim, prijatelji tu ne mogu pomoći, bez obzira na želju, jer tada stvaraju još neprijatniju situaciju za anksioznu osobu.

Vrste anksioznosti: generalizovana ili opšta anksioznost, socijalna anksioznost, zdravstvena anksioznost, posebne fobije i opsesivno – kompulsivni poremećaj.

1. Opšta anksioznost se javlja kao prekomerna briga o odnosima u porodici, novcu, poslu, društvu i svakodnevnim aktivnostima.

2. Socijalna anksioznost se vezuje za strah od ljudi, što je i tačno, ali je mnogo širi spektar. Strah se javlja kada se dođe u kontakt sa ljudima, prilikom razgovora ili dodira.

3. Zdravstvena anksioznost predstavlja strah osobe da će se razboleti i umreti.

4. Opsesivno – kompulsivni poremećaj karakteriše preterane opsesije koje izazivaju nelagodu, strah i preveliku brigu.

5. Posebne fobije su vrsta anksioznosti koje se javljaju u toku određenih događaja i uglavnom se završavaju napadima panike koji nisu nimalo prijatni.

Simptomi anksioznosti mogu biti telesni i psihološki.
U telesne (fizičke) simptome anksioznosti spadaju:

– Grčenje mišića

– Glavobolja

– Bol u leđima

– Umor

– Tahikardija

– Dijareja

– Suva usta

U psihološke simptome anksioznosti spadaju:

– Nesanica

– Knedla u grlu

– Nervoza

– Strah

– Slaba koncentracija

Naravno, ovo nije sve kada govorimo o simptomima, ali ovo su najčešći simptomi koji prate anksioznost.

Međutim, kada se priča o anksioznosti, svi se pitaju, da li se ona može izlečiti? Odgovor je potvrdan. Može se lečiti i to je veoma važno.
Najbitnije je da se anksioznost otkrije što je pre moguće, kako bi se pravilno lečila dok ne zadaje muke i sve veće probleme.
Anksioznost je važno lečiti jer u suprotnom može uništiti život osobi koja se bori sa njom.

U nekim od narednih tekstova podeliću još informacija o anksioznosti sa vama. Ovi tekstovi su informativnog karaktera. Kada je reč o anksioznosti, veoma je važno da se posavetujete sa lekarom, ukoliko sumnjate na nju.

Autor teksta: Darija Petrović

Оставите коментар

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *